Histologija biljaka

Tkivo predstavlja grupu ćelija koje su od samog postanka spojene, imaju sličnu strukturu i vrše istu određenu zajedničku funkciju. Kao merilo visine organizacije biljke može poslužiti podela funkcija i specijalizacija ćelija i tkiva. Biljka je na višem nivou organizacije što je princip progresivnog diferenciranja više ostvaren. Kada su biljke iz vodene sredine prešle na kopno izvršena je duboka transformacija u čitavoj organizaciji biljnog tela. Naime, nastao je veći broj novih tipova ćelija i tkiva, ali i novi organi, pre svega koren. Podela biljnih tkiva se može napraviti prema većem broju kriterijuma. Prema genezi (postanku) sva biljna tkiva se mogu podeliti u dve grupe - primarna i sekundarna. Prema obliku ćelija koja izgrađuju tkiva mogu se razlikovati parenhimska i prozenhimska tkiva. Prema tome da li su ćelije koje izgrađuju tkivo diferencirane ili ne mogu se razlikovati trajna i tvorna tkiva. Prema tome da li u sastav tkiva ulazi samo jedan tip ćelije ili više morfološki i funkcionalno različitih tipova ćelija razlikuju se prosta i složena tkiva. Ovde će biti sva biljna tkiva grupisana u tri kategorije:
1. Tvorna tkiva
2. Parenhimska tkiva
3. Prozenhimska tkiva